Konferencija se održala u sklopu inicijative AI2FUTURE koja već tri godine okuplja poslovnu i ICT zajednicu..
Uvodno predavanje AI – pregled industrijske primjene održala je Hajdi Ćenan (AIRT). Istaknula je da AI više nije apstraktan termin te da se u poslovanju sve više percipira kao tehnologija koja može unaprijediti poslovne procese. AI projekti se mogu grupirati u tri kategorije: kognitivna automatizacija, kognitivni angažman i kognitivni uvid. Izdvojila je i neke primjere takvih projekata u Hrvatskoj – tvrtka Gideon Brothers razvila je prvog industrijskog robota koji omogućava automatizaciju proizvodnje, BonsAI je za INA-u razvio chatbot koji zaposlenima pruža korisne informacije i dostupan je 24/7, a Erste Group je uz pomoć AI-a razvio detekciju pokušaja kartične prijevare u stvarnom vremenu. Sven Lončarić (FER) predstavio je novoosnovani Centar za umjetnu inteligenciju. Centar koji je počeo s radom u listopadu 2019. objedinjava čak 18 laboratorija u kojima radi više od 100 istraživača, a misija mu je da postane vrhunski istraživački centar koji će razvijati i unaprjeđivati teorijska znanja o umjetnoj inteligenciji te poticati razvoj AI rješenja, „služiti“ industriji kao „banka znanja“ i surađivati s njom te educirati kroz razne treninge i radionice.
Tijekom panela Kako Hrvatska može iskoristiti predsjedavanje Europskom unijom i postati važan igrač na području AI-a moderatoru Janu Štedulu (Vingd) u raspravi su se pridružili Mario Antonić (Ministarstvo gospodarstva), Renato Cobal (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva), Daniel Abbou Njemačko udruženje za umjetnu inteligenciju – Bundesverband Künstliche Intelligenz e.V) i Mislav Malenica (Vingd). Antonić je rekao da Vlada radi na planu digitalne transformacije, čiji je dio i AI plan koji će biti završen do kraja 2019. godine. Abbou je naveo da njemačko udruženje okuplja 220 tvrtki koje su fokusirane na AI te da u Njemačkoj postoji svijest da umjetna inteligencija može promijeniti društvo pa je uspostavljena kvalitetna suradnja s državom koja je rezultirala strateškim dokumentom – njemačkom nacionalnom strategijom za AI. Malenica je naglasio da Europska unija kompliciranom administracijom onemogućava inovacije te da Europa uvelike kaska za SAD-om i Kinom jer ne postoji kvalitetna suradnja između znanosti i tvrtki. Cobal je istaknuo da je Europska komisija zaključila da mora podržati inovacije i pojednostavniti postupke te uložiti u ideje i u startupove pa je uspostavila neke nove programe, kao što je Digital Europe program čiji se budžet upravo definira, a trenutni prijedlog je da EU uloži 9 milijardi eura u AI, blockchain i druge napredne tehnologije. Sredstva su namijenjena i digitalnim hubovima, odnosno namjera je kreirati mrežu 200-ak eniteta koji će pružati znanje, infrastrukturu i testno okruženje za industriju. Na pitanje kako Hrvatska može iskoristiti predsjedanje EU-om da bi se pozicionirala na području AI-a, Antonić je rekao da će Hrvatska uključiti AI u svoju agendu te da je potrebno da Hrvatska definira umjetnu inteligenciju kao glavnu temu svog predsjedanja. Svi panelisti su se složili da bi uspjehom hrvatskog predsjedanja smatrali podizanje svijesti o važnosti umjetne inteligencije te što uz njenu pomoć sve možemo postići i kada bi Hrvatska definirala specifičnu nišu i te jasan smjer razvoja na području umjetne inteligencije. Malenica je najavio i osnivanje hrvatske AI udruge čija misija je osigurati da Hrvatska ostavi trag na području razvoja umjetne inteligencije te kroz to osigura bolju budućnost za svijet.
